Racionalno emotivno bihejvioralnu terapiju – REBT (Rational Emotive Behavior Therapy) je sredinom pedesetih godina prošlog veka osmislio američki psiholog i psihoterapeut – Albert Elis. Kao i većina KBT pristupa, REBT ima za cilj rešavanje konkretnog psihološkog poremećaja, ali se tu ne zaustavlja već teži ostvarivanju kompletnog psihološkog potencijala individue i motivisanju ljudi da trajno promene svoje disfunkcionalne misli i ponašanja. Terapeut ima direktivan pristup koji karakteriše otvorenost i upotreba humora, a od klijenta očekuje visok stepen angažovanosti kako na seansi, tako i između njih. Konačni cilj terapije je da se klijent osposobi da sam rešava svoje probleme, a da bi to mogao, prema REBT-u trebalo bi za početak da ima sledeće uvide:
• Psihološki poremećaj ne možemo rešiti promenom situacije, već promenom načina na koji razmišljamo o njoj. Uzrok emotivnih problema je u našem nelogičnom, nerealnom i nekorisnom načinu razmišljanja o događaju, a ne događaj sam po sebi.
• Nije dovoljno poznavati poreklo problema da da bismo ga rešili. Bez obzira kako i kad je poremećaj nastao, najvažnije je kako ga osoba održava ovde i sada.
• Da bismo rešili svoj emotivni problem neophodno je da uporno i energično radimo na menjanju svojih iracionalnih uverenja.
Osnovna promena u REBT-u podrazumeva promenu iracionalnih i nekonstruktivnih načina mišljenja koji uzrokuju nezdrava osećanja i ponašanja. Kada osoba uvežba logično, realno i pragmatično razmišljanje moći će da ima samopomažuća osećanja, misli i ponašanja. Albert Elis je u svojim mnogobrojnim knjigama isticao da su ljuska bića biološki sklona iracionalnim razmišljanjima koja ih sputavaju. Najčešće prepoznajemo:
• Iracionalne zahteve prema sebi (Ja moram bti uspešan u stvarima koje su mi važne… Moram uvek biti adekvatan… i sl.)
• Iracionalne zahteve prema drugima (Moraju me tretirati kako zaslužujem… Ne smeju tako da postupaju… i sl.)
• Iracionalne zahteve prema životu (Ovaj život bi morao biti bolji… Moram imati sve što mo je potrebno… i sl.)
Kada se ovi nerealni zahtevi ne ostvare, ljudi mogu biti skloni da se užasavaju ili da obezvređuju sebe, druge ili život generalno. Osećaju neizdrž, remeti im se sposobnost da misle u nijansama – blokiraju im se kapacitet da zdravo misle i osećaju.
REBT se uspešno primenjuje sa pojedincima, parovima i grupama za rešavanje mnogih psiholoških problema, a najčešće za:
• depresiju
• generalizovanu anksioznost
• fobije
• panicne napade
• seksualne disfunkcije
• kontrolu besa
• probleme u partnerskim odnosima
• patološku ljubomoru
• hipohondriju
• traumatski stres
• poremećaj kontrole impulsa
• zastoj u studiranju
• ovisnosti
• hronične bolesti i ostalo
Brankica Ristić, psiholog i psihoterapeut